Bloggfęrslur mįnašarins, desember 2009

Harmur almennings

Vķst er almenningur į Ķslandi ķ dag beygšur og harmi sleginn, viš horfum nśna į ķslenska žjóš lišast ķ sundur. Žaš gerist ekki ķ einni sviphendingu en žaš gerist hratt žvķ  aš į hverjum degi slitna fleiri og fleiri žręšir sem halda fólki hérna saman. Žessir žręšir eru margir hverjir snśnir saman af žvķ trausti sem viš höfšum į stjórnvöldum og athafnalķfi hérna. Žeir žręšir eru  slitnir og tęttir nśna. Žó žeir sem mest tengjast spillingunni hafi hrakist frį völdum žį standa mįlin žannig aš nśverandi stjórnvöld hafa nįnast engin völd, eru ašeins lķtil peš ķ refskįk stórvelda sem reyna aš sópa vandamįlum lķšandi stundar undir teppi svo žau gleymist um stund, žetta teppi er hér į Ķslandi kallaš Icesave. 

En žaš er ekki harmur almennings į Ķslandi varšandi Icesave sem ég ętlaši aš fjalla um ķ žessu bloggi.  Žetta įtti aš vera afmęlisblogg um sjö įra afmęli Creative Commons

Svona er stašan į Ķslandi ķ dag, mašur getur ekki tjįš sig nema byrja meš harmakveinum.

Žaš er heldur ekki harmur heimsbyggšarinnar yfir mengun og lakari lķfsskilyršum sem stafa af manna völdum s.s. hlżnun jaršar sem ég ętla aš fjalla um. En samt tengist umfjöllunarefni mitt heilmikiš bęši umhverfi hins alheimsvędda fjįrmįlasamfélags sem byggir į einkaeignarétti  og žvķ umhverfi sameiginlegrar umhverfisvitunar sem nś er rįšslagaš um į umhverfisrįšstefnunni ķ Kaupmannahöfn.

Žessi fyrirsögn "Harmur almennings" er sóttur ķ rit heimspekingsins Whitehead Tragedy of the Commons og hugmyndafręši sem segir aš takmörkušum almannagęšum (aušlindum) sem eru ašgengileg til notkunar įn  hindrana verši aš öllum lķkindum spillt eša eytt fyrr eša sķšar. Žess vegna  žurfi aš koma til aušlindastjórnun. Margir kapķtalistar hafa notaš žessa "Tragedy of the Commons" hugmyndafręši  sem röksemdir fyrir aš žaš sé betra aš aušlindir séu ķ einkaeigu en ķ almannaeigu. Žegar ég pķndist ķ višskiptafręšinni ķ Hįskóla Ķslands foršum daga žį vorum viš lįtin lesa  greinar um sjįvarśtvegsmįl sem einmitt var ętlaš aš śtskżra og sżna fram į aš miklu betra vęri fyrir fiskveišistjórnun aš vera ķ einkaeign, žaš var mörgum įrum įšur  śtgeršarmönnum voru fęrš  į silfurfati yfirrįš yfir sjįvarśtvegsaušlind Ķslendinga. Ég man sérstaklega eftir einni grein um įlaveišar fyrir ströndum Danmörkur sem śtskżrši į sannfęrandi hįtt hvaš allt hefši veriš betra žegar landeigendur réšu lķka yfir sjónum og stżršu įlaveišunum.  Mig minnir aš žaš ķslenska nįmsefni sem viš lįsum į žessum tķma sem einhvers konar fręšiefni ķ hįskólanįmi ķ hagfręši hafi veriš kostaš af samtökum śtgeršarmanna eša sölusamtökum meš fisk.  

Žaš hefur aldrei veriš meiri įstęša til aš staldra viš og spį ķ hvort aš einkaeignaréttur sé betri en samfélagsleg eign. Žetta skiptir grķšarlegu mįli fyrir Ķslendinga, hér er samfélag žar sem miklar aušlindir eru bęši aušlind sjįvar og  orkuaušlindir sem og mikilvęgur umrįšaréttur yfir hafsvęšum į Noršurslóšum, į svęši žar sem veršur hatrömm aušlindabarįtta į nęstu įratugum. 

Viš lifum lķka nśna į hruntķmum žar sem viš sjįum hvernig engin fyrirstaša er viš žvķ aš eignaréttur og yfirrįš yfir veršmętum og aušlindum hér į Ķslandi geti komist ķ  eigu fjarlęgra ašila sem engan hag hafa af įframhaldandi blómlegri bśsetu į Ķslandi. Raunar stöndum viš į žröskuldi tķma žar sem Ķslendingar (ž.e. stjórnvöld og opinber fyrirtęki)  hafa eša eru aš glata yfirrįšarétti sķnum į flestum aušlindum hér į Ķslandi og viš Ķsland bęši vegna ofbošslegs skuldafargans og svo vegna žess aš  allt stefnir ķ aš Ķslendingar gangi ķ ESB og framselji stjórnun fiskveiša  til žess.  Almenningur į Ķslandi veit ekkert hver į og hver hefur yfirrįš yfir ķslenskum veišiheimildum og veriš getur aš žęr séu aš stórum hluta ķ eigu erlendra vogunarsjóša ķ gegnum kešjunet skśffufyrirtękja.

Opinber orkufyrirtęki į Ķslandi eru skuldum vafin og viršast geta rišaš til falls og opnaš hefur veriš į lukkuriddara og gullgrafarafyrirtęki sem stefna aš 1000% hagnaši fyrir eigendur sķna. Einn stęrsti stjórnmįlaflokkur landsins Sjįlfstęšisflokkurinn hefur leynt og ljóst reynt aš selja ķslensk orkufyrirtęki til einkaašila ķ einhvers konar frjįlshyggjutrśboši og viršist manni sem sś stefna sé rekin nśna žar sem reynt sé aš keyra orkufyrirtęki ķ opinberri eigu eins og hęgt er ķ žrot svo aušvelt verši aš réttlęta sölu žeirra sķšar fyrir almenningi, almenningi sem įttar sig ekki į hver raunveruleg veršmęti eru fólgin ķ žessum fyrirtękjum sem viš öll héldum aš vęru samfélagslegar veitustofnanir. Almenningi sem įttar sig ekki į žvķ aš ef fjįrfestar ķ leit aš ofsagróša vilja kaupa orkufyrirtęki hér žį er lķklegt aš žaš sé vegna žess aš žaš er góš fjįrfesting fyrir žann sem kaupir en afarkostir fyrir žann sem selur. 

Žaš er žannig ašstęšur į Ķslandi bęši hjį sveitarfélögum og rķki aš žaš er lįtiš eins og viš lifum ķ nśinu og aldrei komi aš skuldadögum, žetta sé spurning um aš "endurfjįrmagna sig" į nokkurra įra eša missera fresti og selja smįn saman frį sér allt sem getur oršiš aš arši ķ framtķšinni - en passa vel aš halda daušahaldi ķ rekstur sem passaši fyrir 2007 samfélag śtrįsar eins og aš byggja stįsshśs og kreppuhöll eins og tónlistarhśsiš ķ Reykjavķk sem kallar į mörg hundruš milljóna įrleg śtgjöld um aldur og ęvi frį borginni, śtgjöld sem  ekki veršur meš nokkru móti séš aš lamaš hrunsamfélag geti risiš undir.

Į Ķslandi er įstandiš žannig nśna aš yfir ķslenskum aušlindum voma nśna hręgammar sem vilja komast yfir sem mest fyrir sem minnst og viš erum ķ sömu sporum og Indjįnažjóšflokkar sem reknir voru frį heimkynnum sķnum af žvķ aš ašrir og mįttugri sįu žar hagnašarvon. Žaš hefur aldrei veriš vandamįl fyrir sigurvegara og volduga ašila aš finna réttlętingu gerša sinna og žagga nišur sjónarmiš žeirra undirokušu. Ķslendingar unnu ķ žorskastrķšunum og bjuggu lengi aš sķnum sigri žar og śthlutušu svo ķslenskum śtgeršarmönnum leyfum til aš veiša fiskinn sem breskir veiddu įšur.

En ķ žvķ fjįrmįlastrķši sem nś hefur lagt Ķslendinga aš velli žį var stęrsti taparinn almenningur į Ķslandi og nśna eru žar röksemdir žeirra erlendu ašila sem vilja višhalda og byggja upp óbreytt fjįrmįlakerfi kapķtalisks einkaeignaréttarsamfélags sem hljóma hérna hęst og Ķslendingar lįta margir gleypjast  og leggja įherslu į aš viš séum aš spila spil og viš veršum aš virša leikreglurnar. Spyrja ekki um hve fįrįnlegar žessar leikreglur eru og į skjön viš veruleikann og hve mikiš žessar leikreglur hygla fjįrmagnseigendum en ķžyngja almenningi og žašan af sķšur hvaša afleišingar žaš hefur fyrir ķslenskt samfélag aš bśa viš skuldafarg sem žaš getur ekki risiš undir.

Žaš getur veriš aš žaš skipti ekki sköpum fyrir heiminn hvernig litlu eyrķki noršur ķ Atlantshafi reišir af ķ fjįrmįlastrķši nśtķmans. En žaš eru ekki bara örsmį markašshyggjusamfélög sem eru aš brotna nišur. Žaš eru mörg teikn į lofti aš žaš sama sé aš gerast ķ stórum samfélögum og aš sį strśktśr sem nśna er į flęši veršmęta um samfélög, sį strśktśr sem passaši įgętlega viš išnašarsamfélagiš og tryggši aušlegš žjóšanna, aš sį strśktśr passi ekki nśna og sé ķ versta falli kyrkingartök į framžróun. Ķ hinu samtengda og stafręna heimssamfélagi er annars konar vinnubrögš viš framleišslu og neyslu möguleg og raunar ęskileg. Žaš er hollt aš lesa skrif hugsuša um žetta samfélag sem viš erum nś aš fara inn ķ og skoša hvaš er aš gerast meš žvķ aš skoša bęši hagręna žętti og tęknilega žętti. 

Hér eru tvęr bękur um žaš efni, bękur sem aš sjįlfsögšu eru undir CC höfundarleyfi og hęgt aš hlaša nišur

The Future of Ideas: the Fate of the Commons in a Connected World

 Wealth of Networks: How Social Production Transforms Markets and Freedom

Žeir sem fylgjast  vel meš žvķ hvaš er aš gerast ķ hinu netvędda og samtengda samfélagi ętti aš vera ljóst aš markašs- og fjįrmįlakerfi išnašarsamfélagsins er ekki aš virka og žaš er žörf į annars konar leikreglum en viš bśum viš nśna og žessi gróšahyggja žar sem gengiš er śt frį einkaeignaréttinum sem helgasta vé samfélagsins og  žvķ aš hįmarksįgóšavon, framboš og eftirspurn og sem mest markašsfrelsi  sé drifkraftur višskipta- og athafnalķfs er ekkert aš virka sérstaklega vel. Eiginlega mjög illa ķ sumum tilvikum. Žaš hefur vaxiš upp nż tegund af samvinnu og nż tegund af vinnumįta, vinnumįta žar sem allir leggja saman ķ pśkk og allir gręša į samlegšarįhrifum, lķka žeir sem leggja mest inn. Eignaréttarskilgreinar okkar eru žrśgandi fyrir margs konar sköpun, sérstaklega eru eignaréttarlög og reglur sem lśta aš efni sem hęgt er aš afrita og fjölfalda mjög žrśgandi og eiginlega žannig aš  margir tapa į aš halda sig ķ žannig kerfi.

Margir framleišendur og höfundar efnis hafa žvķ kosiš aš halda sig viš annars konar kerfi og t.d. tekiš žįtt ķ aš byggja upp höfundarréttarkerfi eins og Creative Commons. Žessir framleišendur įtta sig į žvķ aš efni mį endurnota og endurblanda ķ önnur verk og viš lifum ekki ķ samfélagi žar sem śtgįfa į efni frį framleišenda er endapunktur. Viš erum flutt śt śr prentsamfélaginu inn ķ netsamfélag. Efni er ekki lengur gefiš śt ķ endanlegu formi eins og prentverk, efni sem berst frį einum til annars er efnivišur annars og er eins og orš og setningar og sögur ķ munnlegri geymd sem berast į milli og umbreytast og verša efnivišur ķ nżjar sögur og nżjar samsetningar og nż form.

Žetta umbreyting frį prentsamfélagi, frį mišstżršu samfélagi, frį išnašarsamfélagi yfir ķ sķkvikt, samtengt netsamfélag sem er stżrt eins og starfendafélagi, stżrt af žeim sem taka žįtt.

Creative Commons er meira en ein gerš af höfundarrétti. Žetta er einn lišur ķ žjóšfélagshreyfingu, sömu žjóšfélagshreyfingu og nśna leggst į įrarnar og fęrir heiminum ókeypis ašgengilega žekkingu og forrit og verkfęri m.a. gegnum open source hreyfingu og wikipedia samfélög. Žaš er engin įstęša til annars en fylgjast vel meš žessari žjóšfélagshreyfingu, hśn mun ķ fyllingu tķmans verša talin eins merkileg og Upplżsingin og raunar lķkist henni į margan hįtt. En eins og er žį er žessi hreyfing eins og undirstraumur sem ekki margir taka eftir nema žeir séu į kafi ķ pęlingum um hvernig stafręn veršmęti og žekking flyst um heiminn.

Ég held aš žaš sé kominn tķmi til aš afneita harmleik almenningeignar  (tragedy of the commons) og horfast ķ augu viš aš žaš gagnast öllum vel aš nį sįtt um sameiginleg gęši og nżta sameiginleg gęši og byggja upp sameiginlega visku- , verkfęra og žekkingarbrunna  sem allir geta gengiš ķ aš vild.  Sérstaklega er brżnt aš losa sem mest ašgangshömlur į žau gęši sem eru gętt žeirri nįttśru aš žau vaxa eftir žvķ sem fleiri nżta sér žau. Spakmęliš "Žaš eyšist sem af er tekiš" į nefnilega alls ekki viš framleišslu  ķ heimi  žar sem tekin eru (eša afrituš/fjölfölduš)  veršmęti til aš bśa til önnur veršmęti. Žaš er öfugmęli aš nśna eru žeir tķmar aš hefšbundinn eignaréttur t.d. höfundarréttur  er oft eins og helsi sem hindrar ašgang og notkun og hindrar aš viškomandi eign verši efnivišur ķ önnur veršmęti og skapi meiri veršmęti ķ samfélaginu. 

 

Hér koma slóšir og annaš sem ég hef skrifaš žessu tengt (ef ég finn žaš)

Ég skrifaši įriš 2003 eftirfarandi blogg um almenningseign og lķmi žaš blogg inn hérna: 

 

Aušlindahagfręši, sjįlfbęr žróun, almenningseign og fullveldi


Einu sinni var Sahara skóglendi. Nś er žar eyšimörk. Žetta er vķst śt af ofbeit öldum saman. Sumir hagfręšingar telja aš meiniš liggi ķ žvķ aš žaš sem sé almenningseign hljóti alltaf aš vera étiš žangaš til žaš er uppuriš. Žeir bera fyrir sig ritiš Tragedy of the Commons eftir Whitehead frį seinustu öld en ķ hann og Hardin er gjarnan vitnaš meš svona lķfspeki:
A tragedy because of the "solemnity of the remorseless working of things" (Whitehead). "Ruin is the destination toward which all men rush, each pursuing his own best interest in a society that believes in the freedom of the commons. Freedom in a commons brings ruin to all." (Hardin)

Žaš er spurning hvort aš hin sameiginlegu afréttarlönd hafa ekki gert Hįlendi Ķslands aš žeirri aušn sem žaš er. Annars sį ég aš Ķsland var tekiš sem dęmi į vef um sjįlfbęra žróun, bęši žessar stęrstu eyšimerkur ķ Evrópu sem eru ķ ķslenskum óbyggšum og svo fiskimišin. Žetta er boriš saman viš Price Edward eyju og bent į hve mikilvęgt fullveldi er og sjįlfįkvöršunarvald žeirra sem bśa hjį og yrkja aušlindir. :

"These examples show that concentrated, abstract ownership can drive a number of system trends relentlessly toward Whitehead’s “inevitable tragedy”. Sovereignty, properly understood, can be seen as a powerful counter force for self-sufficiency or sustainability. It is from that perspective that we need to view more carefully the trend in Newfoundland and Prince Edward Island toward reducing their sovereignty over the last hundred years, while Iceland moved in the other direction. Indeed, Iceland even endured the so-called “cod wars” with the United Kingdom in order to preserve the sovereignty of its fishery. We can see the same drives toward sovereignty at work now in the Faeroe and Aland islands, so that they too may assert a firmer hold upon their own political and economic space.

Now, of course, it is easy to romanticize the struggle and to become misled. One such way would be misread this exercise as simply a nostalgic call to return to the past. It is important to recognize at the outset that the subsistence model was itself no utopia. A visitor’s challenging introduction to the traditional Icelandic cuisine based on using all parts of an animal’s body tells us how hard and practical life must have been. Nor was the subsistence model free from ignorance. A first time visitor to Iceland is struck by the lack of trees and soil. The naļve assumption is that this lunar landscape is solely the result of it being a volcanic area. In fact, this desolate landscape is largely the result of generations of poor grazing and agronomic practice."

Ef fiskiskiptafloti Ķslendinga og kvótaeign kemst mestallur ķ eigu ópersónulegra ašila innlendra og erlendra og stżringin veršur kannski ķ höndum erlendra ašila sig eiga fyrirtęki sem eiga fyrirtęki sem eiga banka sem į fyrirtęki o.s.frv. er žį ekki hętta aš viš lendum ķ svona Tragedy of the Commons stöšu? Hér er ég aš pęla hvort aš svona abstrakt eignarhald eins og hlutabréfaeign ķ gegnum veršbréfamarkaši er ekki įkkśrat eins mikil ógnun viš gjöful fiskimiš og almenningseign į afréttarsvęšum...žarf aš pęla betur ķ žessu. #

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband